Liječenje dekubitusa

Dekubitalni vrijed ili ulkus ubraja se u kronične rane, ali se, prema izgledu i tijeku liječenja, znatno razlikuje od ostalih kroničnih rana. Na toj su osnovi postavljeni opći principi liječenja:

1. omogućite dobru zasićenost tkiva kisikom
2. potpuno uklonite pritisak
3. uklonite nekroze enzimski ili kirurški
4. sanirajte lokalne infekcije
5. primijenite odgovarajuće obloge
6. osigurajte fiziološke uvjete rane
7. eliminirajte rizične čimbenike za nastanak dekubitusa (poboljšanje općeg bolesnikova stanja, hiperkalorična hrana i mobilizacija).

Učestalost premještanja

1. Razmislite o preraspodjeli pritiska na površinu kože i učestalosti premještanja.
2. Odredite učestalost premještanja s obzirom na: toleranciju tkiva, stupanj aktivnosti i mobilnosti, opće medicinsko stanje, opće ciljeve liječenja, stanje kože, udobnost.
3. Uspostavite raspored smanjenja pritiska koji propisuje učestalost i trajanje promjene težine.
4. Naučite osobe koje skrbe za bolesnika kako da pravilno rasterete pritisak i provedu ostale povezane postupke.
5. Redovito pregledavajte stanje kože i opću udobnost.
6. Ponovo razmotrite metode i učestalost premještanja ako bolesnik ne odgovara očekivano na režim premještanja.

Potrebno je često procjenjivati stanje kože, što pomaže pri identifikaciji ranih znakova oštećenja zbog pritiska i bolesnikovoj toleranciji na planirani raspored premještanja. Pojave li se promjene na koži, plan premještanja treba ponovo procijeniti.

Kirurško zbrinjavanje i liječenje dekubitusa

Osnovni kirurški postupak kod kroničnih rana kao što je dekubitus jest nekrektomija, odnosno debridman, budući da su devitalizirana tkiva idealna podloga za razvoj bakterijske kontaminacije i infekcije. Velik broj dekubitusa (posebno I. i II. stupnja) ne iziskuje kirurške rekonstruktivne zahvate, već se oni rješavaju debridmanima i konzervativnim postupcima. Bolesnici kojima konzervativni postupci nisu dovoljni postaju kandidati za kirurški rekonstruktivni zahvat. Uglavnom se radi o bolesnicima s III. i IV. stupnjem dekubitusa. No, nema pravila da pacijenti s tim stupnjevima dekubitusa moraju na kirurški zahvat.

Postoji nekoliko načina rješavanja dekubitusa kirurškim postupcima:

1. direktno zatvaranje
2. slobodni kožni transplantati (presadnice)
   • tanke debljine kože (Thierschov transplantat)
   • pune debljine kože (Wolfe-Krauseov transplantat) i režnjeva: kožnog, fasciokutanog, miokutanog i mišićnoga.

Terapija kisikom pod tlakom

Terapija kisikom pod tlakom (HBOT) dovodi kisik u područja ugrožena hipoksijom, smanjuje edem, potpomaže neoangiogenezu, utječe na proizvodnju fibroblasta i kolagena, a time i na cijeljenje rane. Na neke bakterije djeluje baktericidno, na neke bakteriostatski te podupire djelovanje nekih antibiotika. Primjenjuje se kod svih stupnjeva dekubitalnog ulkusa, a može se rabiti i kao potpora rekonstruktivnomu kirurškom liječenju dekubitalnog ulkusa.

Terapija negativnim tlakom

Terapija negativnim tlakom standard je u liječenju kroničnih rana, ali i odlična priprema za daljnji kirurški rad jer smanjuje eksudat, edem i veličinu rane, pospješuje formiranje granulacijskog tkiva i smanjuje broj bakterija u rani. Primjenjuje se kod III. i IV. stupnja dekubitalnog ulkusa.

Terapija suvremenim potpornim oblogama

Danas na tržištu imamo velik broj obloga različitih proizvođača. Potrebno je znanje pri odabiru određene obloge i kada ju treba zamijeniti drugom vrstom obloge u određenoj fazi cijeljenja rane. Obloge smanjuju bolnost rane, bolnost pri previjanju, daljnje širenje rane, upijaju neugodne mirise i pomažu u borbi protiv infekcije ili njezinoj kontroli. Obloge omogućuju bolju higijenu i mobilnost pacijenta, ali i smanjuju potrebu medicinskog osoblja za brojem previjanja.

Neke vrste obloga mogu se kombinirati tijekom liječenja, a to su: gelovi, alginati, hidrokoloidi, obloge s dodatkom srebra i ugljena ili meda, obloge s dodacima (Ringerova otopina, NaCl), obloge s kolagenima, pjene i dr. Ovisno o stupnju i kliničkoj slici dekubitusa, iskusan kliničar ili iskusna medicinska sestra odlučuju se za jednu vrstu potpornih obloga odnosno njihovu kombinaciju.¹

U novije vrijeme rabe se i obloge radi prevencije dekubitusa. Pri uporabi preventivnih obloga moramo biti vrlo oprezni, utjecati na sve faktore rizika, okretati pacijenta te svakodnevno provjeravati stanje kože ispod obloge. Katkad se može dogoditi da se ispod podloge koja nije prozirna, a postavljena je radi prevencije, dekubitus ipak pojavi ako su ostale mjere prevencije bile zanemarene

Pomagala

1. ANTIDEKUBITALNI MADRAC s kompresorom (pumpom) ili bez njega

   Valja jasno definirati rabi li se antidekubitalni madrac radi prevencije ili kod već nastalog dekubitusa. Pri potrebi za nabavom antidekubitalnog madraca potrebno je obratiti pozornost na: dimenzije madraca, materijal od kojeg je napravljen, udobnost, otpornost, kvalitetu kompresora (pumpe), trajanje ciklusa napuhavanja i ispuštanja madraca te glasnoću kompresora. Klasični antidekubitalni madraci punjeni su poliuretanskom pjenom, a mogu u sebi imati i električni kompresor zraka. Taj kompresor ćelije madraca puni zrakom kako bi rasteretio dijelove tijela koji su u izravnom kontaktu s podlogom.

   Madrac se izdaje na doznaku HZZO-a prema preporuci liječnika specijalista.
   
   

   Dobra alternativa antidekubitalnom madracu jesu madraci na bazi poliuretanske pjene koji mogu u određenoj mjeri smanjiti pritisak tijela na podlogu i ublažiti bol.

2. SILIKONSKE preventivne obloge – prevencija oštećenja kože trenjem i smicanjem

   
   

3. Visokoupijajuća obloga od poliuretanske pjene – jednostavna i lagana za prilagodbu anatomiji pete, lakta, batrljka, nožnih prstiju.

   
   

Literatura

1. Gajić A. Algoritam prevencije i liječenja dekubitusa. Acta Med Croatica 2014;68 (Supl. 1):109–16.
2. Anrys C, Van Tiggelen H, Verhaeghe S, Van Hecke A, Beeckman D. Independent risk factors for pressure ulcer development in a high-risk nursing home population receiving evidence-based pressure ulcer prevention: Results from a study in 26 nursing homes in Belgium. Int Wound J 2018. doi: 10.1111/iwj.13032.
3. Kennedy KJ, Price K, Rando TL, Boylan J, Dyer AR. Ensuring healthy skin as part of wound prevention: an integrative review of health professionals' actions. J Wound Care 2018;27(11):707–15.
4. Sibbald RG, Ayello E. Improved Communication Facilitates Chronic Wound Care for Patients, Families, and Professionals. Adv Skin Wound Care 2018;31(11):485.
5. Padula WV, Black JM. The Standardized Pressure Injury Prevention Protocol for improving nursing compliance with best practice guidelines. J Clin Nurs 2019;28(3–4):367–71.

Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.