Glavni izbornik

04.04.2019.

Zašto je enteralna prehrana važna kod oboljelih od karcinoma pluća?

Pothranjenost dovodi do smanjene kvalitete života bolesnika, lošijeg ishoda i slabije podnošljivosti liječenja. Gubitak tjelesne mase znak je lošije prognoze bolesti jednako kao i nizak indeks tjelesne mase bolesnika (20 kg/m² ili niže). Stoga je liječenje tumorske kaheksije vrlo važno i prepoznato kao sastavni dio terapije bolesnika s karcinomom pluća.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, u liječenje bolesnika potrebno je uključiti više različitih postupaka da bi rezultat bio što bolji. U moguće postupke sprječavanja i liječenja tumorske kaheksije ubrajamo nutricionističko savjetovanje, tjelesnu aktivnost (vježbanje), psihoterapijske postupke, dodatke prehrani, enteralnu prehranu i, na kraju, parenteralnu prehranu te primjenu nekih lijekova.1 Savjetovališta o prehrani i preporučenoj tjelesnoj aktivnosti, kao i psihološka pomoć danas su, uz specifično liječenje karcinoma, sastavni dio skrbi za bolesnika s karcinomom.

Koji je cilj enteralne prehrane?

Energijske i nutritivne potrebe u mirovanju bolesnika s karcinomom za oko 30% su veće nego u zdravog čovjeka jednake tjelesne mase. Osim bjelančevina, lipida i složenih ugljikohidrata, povećane su i potrebe za mikronutrijentima zbog njihova nedostatka i same bolesti. Dakako, ako je bolesnik tjelesno aktivan, potreba za složenim ugljikohidratima i mastima raste.

Cilj enteralne prehrane jesu sprječavanje daljnjeg napredovanja malnutricije i popravljanje nutritivnog statusa. Ako bolesnik ima održanu funkciju probavnog sustava, uvijek je najbolje i najučinkovitije uzimati hranu i tekućinu na usta. No, samo pojačana uobičajena prehrana kod bolesnika s karcinomom nije dovoljna. Zašto?

Samo dodatnim unosom energije ne može se popraviti gubitak tjelesne mase izazvan tumorom. Potrebno je utjecati na metaboličke procese i poremećaje koji uzrokuju i podupiru upalne procese u organizmu što su i doveli do razgradnje bjelančevina i mišićne mase (i koji čine razliku između gubitka tjelesne mase kod kroničnog bolesnika i zdravog čovjeka na redukcijskoj dijeti).

Enteralna prehrana osmišljena je radi unosa aktivnih tvari koje utječu na metabolizam bolesnika s karcinomom i time stabiliziraju tjelesnu masu potiskivanjem metaboličkih promjena koje su prisutne kod bolesnika oboljelog od zloćudne bolesti.

Jedan od važnih aktivnih sastojaka nalazi se u ribljem ulju, vrsta je masnih kiselina omega-3, a zove se eikozapentaenska kiselina (EPA). EPA je dugolančana omega-3-masna kiselina koja se prirodno nalazi u ulju riba hladnih mora, sastavni je dio staničnih membrana, a u organizmu smanjuje proizvodnju proupalnih citokina, potiskuje upalni odgovor i snižava razinu (smanjuje aktivnost) čimbenika koji inducira razgradnju bjelančevina.

Stoga se EPA rabi u preparatima terapijske prehrane jer, u kombinaciji s prikladnim unosom energije i proteina, dovodi do povećanja i/ili stabilizacije tjelesne mase bolesnika. Kod bolesnika s karcinomom pluća terapijski je izbor enteralna prehrana (prehrana unosom na usta) s velikim udjelom proteina (oko 10 g/100 mL) i s povećanim unosom EPA-e (2,2 g/dan). Za pozitivne učinke potrebna je dugotrajna primjena jer se prvi mjerljivi učinci vide nakon 4 – 8 tjedana iako do subjektivnog poboljšanja dolazi i prije.

Megestrol-acetat također je učinkovit u liječenju bolesnika sa sindromom anoreksije-kaheksije (400 – 800 mg/dan).

I u hrvatskim smjernicama o sindromu tumorske kaheksije kao poželjna terapijska kombinacija navodi se primjena megestrol-acetata i enteralne prehrane s povećanim unosom EPA-e u trajanju od najmanje 8 tjedana.2

Literatura

  1. Radbruch L, Elsner F, Trottenberg P i sur. Clinical practice guidelines on Cancer Cachexia in advanced cancer patients. European Palliative Care Research Collaborative; 2010. Dostupno na: http://www.epcrc.org.
  2. Krznarić i sur. Smjernice za kliničku prehranu kod upalnih bolesti crijeva. Liječ Vjesn 2007;129:381–6.