Blagotvorni učinci prikladnog unosa tekućine

U ljudi žeđa je jako loše razvijen mehanizam, a kad ju osjetimo, već smo djelomično dehidrirali. Količina tjelesne tekućine regulira se preko kože i bubrega. Znojenje održava tjelesnu temperaturu na 37 °C, dok bubrezi filtriraju otrove i odvode produkte metabolizma iz krvi urinom. Zanimljivo je da čovjek može živjeti bez hrane tjednima, čak i mjesecima, dok bez vode ne može preživjeti dulje od 3 dana.

Voda nije jedini izvor tekućine

Većina ljudi treba na dan popiti između jedne i pol i dvije litre tekućine. I manja dehidracija može uzrokovati glavobolju, letargiju ili manjak koncentracije. Ljudi koji obično piju malo tekućine dugotrajno imaju povišen rizik od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija i probavnog sustava te problema sa srcem.

Starije osobe, djeca, trudnice i osobe sa specifičnim bolestima i stanjima trebaju posebno isplaniran i kontroliran unos tekućine. Uz vodu izvrstan su odabir i biljni čajevi koji, osim što sprječavaju dehidraciju, obiluju brojnim blagotvornim tvarima. Odličan su izbor i svježi, nezaslađeni sokovi od sezonskog voća i povrća.

Udio vode u našem organizmu

U prosjeku voda čini 60 – 70% tjelesne mase. Stupanj zastupljenosti vode u organizmu ovisi o građi tijela. Naime, različite stanice sadržavaju različite količine vode. Primjerice, mišićne stanice sastoje se od 70 do 75% vode, dok masne stanice imaju samo 10 – 15% vode. Stoga osobama koje imaju više mišićnog tkiva veći postotak tjelesne mase potječe od vode. Količina vode u organizmu ovisi i o dobi i spolu osobe.

Brojni su pozitivni učinci prikladnog unosa tekućine

Prikladna hidracija nudi višestruke prednosti pa je tako jedno istraživanje pokazalo da odgovarajući unos vode može pomoći u ublažavanju boli. Osim toga, osobe koje piju dovoljno vode imaju i pravilnije prehrambene navike. Studije pokazuju da su osobe koje se adekvatno hidriraju ujedno sklonije unositi više voća i povrća, a manje dodanih šećera. Konzumiranje prikladnih količina vode važno je i radi održavanja zdrave i lijepe kože. Vodu unosimo u organizam hranom i tekućinom. Hranom prosječno unosimo 1/3, a napitcima 2/3 vode. Za odgovarajuću hidraciju potrebno je popiti 8 čaša vode na dan ili onoliko mililitara koliko kilokalorija unesemo (primjerice, 2000 kcal – 2000 mL ili 2 L).

Kako povećati unos tekućine?

Mali savjeti za poticanje dovoljnog unosa tekućine:

• količina potrebne tekućine ovisi o nekoliko čimbenika poput tjelesne mase, razine aktivnosti pa sve do vremenskih uvjeta, a prosječno se preporučuje unositi 8 čaša vode na dan
• dnevne potrebe za tekućinom možemo izračunati i tako da pomnožimo tjelesnu masu u kilogramima s 0,3 dL
• preporučeni dnevni unos tekućine valja postići unosom izvorske, mineralne, stolne vode, biljnih čajeva, juha, izotoničnih napitaka i svježe cijeđenih voćnih sokova
• prirodna mineralna voda jest voda uravnoteženoga mineralnog sastava, mikrobiološki čista i lišena kemikalija

Kako možemo jednostavno pratiti stupanj hidracije svojeg organizma?

Vrlo jednostavno – prema boji urina. Urin bi trebao biti svijetložute boje. Ako je tamnožut, to je znak da trebate unositi više tekućine da biste svojem tijelu osigurali pravilnu hidraciju. Alkoholna, gazirana i zaslađena pića, kao i pića bogata kofeinom, samo će pojačati proces dehidracije, jer stimuliraju izlučivanje tekućine iz organizma. Stoga ove napitke treba izbjegavati.

Zaključak

Brojni su blagotvorni učinci prikladnog unosa tekućine svakog dana uključujući stjecanje pravilnih prehrambenih navika, ali odgovarajući unos vode može pomoći i u ublažavanju boli. Preporučeni dnevni unos tekućine jest oko 2 L, a uz vodu savjetuje se konzumacija mineralne vode, nezaslađenih biljnih čajeva te svježe cijeđenih sokova.

Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.