Alzheimerova bolest oblik progresivne demencije ili gubitka pamćenja, kod kojih se javlja propadanje živčanih stanica

Anamneza skup podataka o bolesniku koji se odnosi na njegove životne prilike, nasljednost bolesti, preboljele bolesti, odnosno okolnosti koje su prethodile stanju bolesti

Apetit ili tek želja za jelom [dobiti/izgubiti apetit]

Aspiracija udisanje hrane i tekućine, sekreta iz usne šupljine ili oboje

Dehidracija manjak tjelesne vode, a obično i elektrolita

Dekubitus je rana ili lokalno oštećenje kože nastalo na mjestu stalnog pritiska, tlaka ili trenja izbočenih dijelova tijela i podloge. Najčešće se javlja kod bolesnika starije dobi koji dugo leže u krevetu u nepomičnom položaju.

DHA vrsta je omega-3-masne kiseline (dokozaheksaenska masna kiselina), posebno važna za funkciju mozga i vida.

Disfagija je otežano gutanje ili oštećenje akta gutanja nastalo zbog neuroloških ili gastroenteroloških poremećaja.

Dvanaesnik dio tankog crijeva koji počinje niže od želuca; duodenum

Endoskopski način izvođenja pretrage (ili zahvata) pojedinih šupljih organa s pomoću endoskopa

Enteralna prehrana u širem smislu svaki oblik primjene enteralnih pripravaka

Enteralna prehrana u užem smislu podrazumijeva dopremanje enteralnih pripravaka sondom u probavni sustav

Enteralni pripravak pripravak za prehranu bolesnika posebno je kategorizirana hrana koju nazivamo „hrana za posebne medicinske potrebe“

EPA je vrsta omega-3-masne kiseline (eikozapentaenska masna kiselina), s posebno korisnim učincima kod tumorske kaheksije (znatnoga gubitka kilograma u sklopu maligne bolesti).

Epiglotis poklopac grkljana koji prilikom gutanja zatvara ulaz u grkljan i tako sprječava da hrana uđe u dišne putove

Ezofagealna disfagija disfagija koja obuhvaća dio jednjaka, kao i mjesto gdje jednjak prelazi u želudac („niska“ disfagija)

Facijalni onaj koji je na licu ili u licu

Fizioterapeut zdravstveni stručnjak koji rehabilitira osobe s problemima izazvanima bilo kojim poremećajem koji se odražava na sustav za pokretanje ili onesposobljenost koja je posljedica tih poremećaja

Gastropareza poremećaj rada želuca prilikom kojeg je onemogućeno pravilno pražnjenje želuca te se hrana sporije potiskuje u dvanaesnik

Gutanje složena aktivnost koja podrazumijeva osjet i pokret te koja se odnosi na prijenos hrane od usta do jednjaka i želuca

IDDSI stupanj stupanj ugušćivanja hrane prema Međunarodnom odboru za standardizaciju dijete za disfagiju

Ileum zadnji dio tankog crijeva, „vito crijevo“

Imunosni sustav je organa koji treba prepoznati i zaštititi organizam od stranih mikroorganizama, toksina te malignih stanica. Sastoji se od stanica i topljivih tvari. Glavne stanice imunosnog sustava bijele su krvne stanice (makrofagi, neutrofili, limfociti), a u topljive tvari ubrajaju se, primjerice, protutijela i citokini.

Indeks tjelesne mase način za procjenu uhranjenosti koji se računa tako da podijelimo tjelesnu masu (kg) s kvadratom tjelesne visine u metrima (m2)
 

Inzulinska rezistencija stanje je pri kojemu mišići, masno tkivo i jetra ne odgovaraju prikladno na inzulin i zbog toga ne mogu dovoljno iskoristiti glukozu iz krvi.

Jednjak ili ezofagus šuplja mišićna cijev, koja se pruža od ždrijela i nastavlja iza dušnika i srca, pa kroz sredoprsje pruža do dijafragme te kroz njezin uzak otvor prelazi u želudac

Jejunum dio tankog crijeva između dvanaesnika i ileuma

Kalorija je mjerna jedinica koja u prehrani označava energijsku vrijednost hrane. Energijska vrijednost sastojaka hrane izražava se u kilokalorijama (kcal), iako je u uobičajenom govoru uvriježen naziv kalorija (1 kilokalorija = 1000 kalorija). Tako energijska vrijednost 1 grama ugljikohidrata, odnosno proteina iznosi 4 kcal, dok 1 gram masti ima 9 kcal.

Konzistencija ljepljivost, gustoća (u otopinama i polutekućim tijelima)

Logoped stručnjak za granu medicine, psihologije i fonetike, koji se bavi proučavanjem i otklanjanjem govornih mana i drugih poremećaja koji obuhvaćaju funkciju govornih organa

Malapsorpcija nedovoljna apsorpcija hranjivih tvari u tankom crijevu; javlja se kod mnogih bolesti

Malnutricija stanje je neadekvatne uhranjenosti u kojem energijski, proteinski i nutritivni manjak uzrokuju brojne nepovoljne posljedice za bolesnika.

Masti su, uz ugljikohidrate, najvažniji izvor energije za naše tijelo. Osim što nam omogućuju apsorpciju vitamina topljivih u mastima, kao i rast te razvoj, masti su važan sastojak strukture naših stanica. Masno tkivo služi kao izolator topline u tijelu te pruža zaštitu od mehaničkih udaraca.

Mineralne tvari esencijalne su hranjive tvari koje su tijelu potrebne u brojnim procesima kao što su izgradnja kostiju, kontrakcija mišića, proizvodnja energije, sinteza proteina, regulacija ravnoteže tekućine, provođenje živčanih impulsa te funkcija staničnih membrana. Prema zastupljenosti, u organizmu razlikujemo makroelemente (npr., kalcij, kalij, magnezij, natrij, fosfor, klor) i elemente u tragovima (npr., željezo, jod, cink, bakar, selen, mangan, fluor).

Mijastenija gravis bolest koja se očituje slabošću mišića i javlja se u epizodama, a uzrokovana je gubitkom ili disfunkcijom receptora za signalnu molekulu važnu za kontrakciju mišića

Motilitet spontano pokretanje, bez izvanjske pomoći

Multipla skleroza kronična upalna bolest središnjeg živčanog sustava

Mukozitis (oralni mukozitis) rana je akutna komplikacija zračenja u području glave i vrata, praćena jakim bolima u usnoj šupljini, otežanim žvakanjem, gutanjem i govorom te posebice otežanim konzumiranjem hrane i pića.

Nazoduodenalna sonda (NDS) hranidbena sonda koja se postavlja u dvanaesnik, a uvodi se kroz nosnu šupljinu

Nazogastrična sonda (NGS) hranidbena sonda koja se postavlja u želudac, a uvodi se kroz nosnu šupljinu

Nazojejunalna sonda (NJS) hranidbena sonda koja se postavlja u jejunum, a uvodi se kroz nosnu šupljinu

Neurolog liječnik specijalist za bolesti središnjeg živčanog sustava i perifernih živaca

Neurologija grana medicine koja se bavi bolestima živčanog sustava, mozga, kralježnične moždine, vegetativnih i perifernih živaca

Neuromuskularne spojnice mjesta gdje se spajaju živčano i mišićno vlakno

Nutrijent ili hranjiva tvar jest tvar koja utječe na energijsku i biološku vrijednost hrane, a to su: bjelančevine, ugljikohidrati, masti, vlakna, natrij te vitamini i minerali prisutni u znatnijoj količini.

Nutritivni deficit definira se kao nedostatak pojedinih nutrijenata ili hranjivih tvari u prehrani koji se javlja kao posljedica malapsorpcije ili bolesti. Najčešće se javlja nedostatak pojedinih mikronutrijenata, odnosno vitamina i minerala, što može dovesti do brojnih poremećaja i bolesti.

Nutritivni status osobe definira se kao zdravstveni status koji ovisi o prehrambenom unosu i bioiskoristivosti hranjivih tvari u organizmu. Nutritivni ili prehrambeni status određuje se kombinacijom različitih metoda poput antropometrijskih mjerenja, biokemijskih ispitivanja, kliničkog pregleda i dijetetskih metoda.

Odinofagija stanje bolnoga gutanja koje se može pojaviti zajedno s „niskom“ ezofagealnom disfagijom

Orofaringealna disfagija jest disfagija koja se pojavljuje u bolesnika s neurološkim poremećajima ili mišićnim bolestima što pogađaju skeletno mišićje. Najčešći uzroci ovog oblika disfagije jesu moždani udar, Parkinsonova bolest i miastenija gravis.

Parkinsonova bolest progresivna degenerativna bolest, općenito okarakterizirana drhtanjem, usporenošću pokreta, ukočenošću te abnormalnostima držanja tijela

PEG perkutana endoskopski postavljena gastrostoma

PEJ perkutana endoskopski postavljena jejunostoma

Perkutano koji je primijenjen ili učinjen na koži ili preko kože

Peroralno koji se događa kroz usta ili preko ustiju

Polimiozitis autoimunosna bolest koja primarno zahvaća poprečno prugaste mišiće

Pothranjenost ili malnutricija loša, manjkava prehrana, loša uhranjenost, s gubitkom tjelesne mase

Proteini su velika skupina spojeva koji služe kao izvor energije, sudjeluju u izgradnji tkiva i brojnim fiziološkim procesima koji se zbivaju u našem tijelu. Aminokiseline su osnovne gradivne jedinice proteina, a sastoje se od ugljika, kisika, vodika, dušika te, u nekim slučajevima, sumpora. Proteini ljudskog tijela građeni su od 20 osnovnih aminokiselina.

Radiolog specijalist u području radiologije – znanosti o oblicima zračenja koja proučava fizikalnu narav zrakȃ i njihovu primjenu, osobito u medicini, radi dijagnosticiranja i liječenja

Rehabilitacija ponovno osposobljavanje bolesnih, ozlijeđenih ili invalidnih osoba za normalan život

Sarkopenija je stanje progresivnoga gubitka mišićne mase, koje se najčešće pojavljuje u starijoj dobi. Javlja se kao posljedica više uzroka, npr., smanjenja tjelesne aktivnosti (atrofija mišića), promjena u endokrinom sustavu (inzulin, hormon rasta, glukokortikoidi) i u metabolizmu proteina te gubitka neuromišićne funkcije. Sarkopeniju ne prati gubitak teka kao u osoba s kaheksijom. Nadalje, može doći i do porasta tjelesne mase zbog porasta udjela masti u tijelu. Sarkopenija se može smatrati posljedicom slabije prilagodbe organizma na fiziološke procese starenja.

Škrob polisaharid koji sadrži mnogo glukoza vezanih u lanac, bijele boje, bez okusa i mirisa, pričuvno skladište energije u biljkama (u krumpiru, žitaricama itd.)

Tumorska kaheksija dolazi od grčkih riječi kakos koja označava loš ili zao događaj i hexis što znači stanje. Upravo to i jest srž značenja riječi: pothranjenost ili loše nutritivno stanje, kontinuirano i nezaustavljivo tjelesno propadanje te loša prognoza liječenja bolesnika u kojih je sindrom tumorske kaheksije prisutan.

Ugljikohidrati su spojevi građeni od ugljika, vodika i kisika, a našem tijelu služe kao osnovni izvor energije. Razlikujemo jednostavne i složene ugljikohidrate. Najvažniji predstavnici iz skupine jednostavnih ugljikohidrata jesu glukoza, fruktoza i saharoza, dok su škrob i glikogen najpoznatije vrste složenih ugljikohidrata.

Ugušćivanje proces u kojem se vidi da tekućina postaje gušća ili gusta (kao poželjno i kao nepoželjno svojstvo)

Ulkus lokalna površinska promjena organa ili tkiva, nastaje otpadanjem upalnog, odumrlog tkiva; vrijed, grizlica, čir

Usna šupljina početni dio probavnog kanala; u njoj su smješteni zubi, jezik i žlijezde

Vitamini su esencijalni organski mikronutrijenti koji su u prehrani potrebni u vrlo malim količinama, no golemo je njihovo kliničko značenje u zdravlju i bolesti. Danas je poznato 13 vitamina, a prema topljivosti, dijele se na topljive u mastima (vitamini A, D, E i K) i topljive u vodi (vitamini B-skupine i vitamin C). Vitamini pokazuju niz kemijskih i funkcionalnih sličnosti, a djeluju kao koenzimi i antioksidansi (vitamini E i C) ili imaju hormonsku aktivnost (vitamini A i D).

Ždrijelo zajednički cjevast organ dišnog i probavnog sustava