Karcinom jajnika

Karcinom jajnika nije jako čest, ali je među najsmrtonosnijima. Glavni razlog tomu je to što ga
često otkrijemo tek kad je već jako uznapredovao. Simptomi su često tihi i nespecifični, poput
nadutosti ili nelagode u trbuhu, što otežava rano prepoznavanje. Ova bolest se najčešće javlja
kod žena starijih od 50 godina, ali se može pojaviti i u ranijoj dobi.

Tko ima veći rizik?
Rizik za razvoj karcinoma jajnika povećan je kod žena koje:
• imaju bliske rođakinje (majku, sestru) s karcinomom jajnika ili dojke
• imaju naslijeđene mutacije u genima BRCA1 i BRCA2
• nikada nisu bile trudne ili su imale malo trudnoća
• imaju endometriozu ili su često ovulirale tijekom života (npr. nisu koristile
kontracepciju, nisu dojile itd.)
Korištenje kontracepcijskih pilula, trudnoća, dojenje i rano uklanjanje jajnika i jajovoda kod
visokorizičnih žena mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti.

Vrste karcinoma jajnika
Većina karcinoma jajnika su takozvani „epitelni karcinomi“. Dijelimo ih na:
• tip I (sporije rastu, rjeđe se šire i imaju bolje izglede za liječenje)
• tip II (brže rastu i često se šire već kod otkrića bolesti, s lošijom prognozom)
No tu su i druge vrste poput karcinom stromalnih stanica, karcinom zametnih stanica, granični
tumori jajnika te pojedine rijetke vrste poput  seroznog karcinoma jajnika visokog stupnja i
karcinoma svijetlih stanica. Razlikovanje vrsta važno je za odabir liječenja i predviđanje ishoda.

Simptomi i otkrivanje bolesti
Najčešći simptomi uključuju:
• nadutost i bol u trbuhu
• osjećaj sitosti nakon malog obroka
• učestalo mokrenje ili promjene u pražnjenju crijeva
• osjećaj pritiska u zdjelici
Budući da su to uobičajeni problemi, žene često ne pomisle da se radi o ozbiljnoj bolesti. Važno je
obratiti pažnju ako se ti simptomi javljaju često, više od 12 puta mjesečno. Za dijagnozu se
koristi kombinacija ginekološkog pregleda, ultrazvuka i krvnih pretraga (tumorski marker CA
125).

Liječenje

Standardni način liječenja je:
1. Operacija kojom se uklanjaju jajnici, jajovodi, maternica i što je moguće više tumorskog
tkiva (tzv. citoredukcija)
2. Kemoterapija, najčešće kombinacija lijekova karboplatina i paklitaksela, koja uništava
preostale stanice karcinoma
U nekim slučajevima lijekovi se daju i izravno u trbušnu šupljinu (intrapertitonealna
kemoterapija), osobito ako je zaostali tumor mali. Noviji lijekovi, poput tzv. PARP inhibitora
(npr. olaparib), pokazali su veliki napredak u liječenju žena koje imaju BRCA mutacije, osobito
nakon početnog uspješnog odgovora na kemoterapiju. Liječenje je individualno i ovisi o stadiju
bolesti, općem stanju pacijentice, vrsti tumora i genetskim obilježjima.

Uloga prehrane i životnog stila
Zdrave navike mogu pomoći tijelu tijekom i nakon liječenja. Uravnotežena prehrana može
smanjiti nuspojave kemoterapije, pomoći u oporavku i jačanju imuniteta.
Preporučuje se:
• konzumacija svježeg voća i povrća
• cjelovitih žitarica
• izvora zdravih proteina (riba, mahunarke, nemasno meso)
• ograničavanje prerađene hrane, zasićenih masti i rafiniranih šećera
Također, važni su redovita tjelovježba (ovisno o mogućnostima), dovoljno sna i izbjegavanje
pušenja i alkohola. Manje studije pokazale su da veći unos prehrambenih vlakana može smanjiti
rizik od razvoja karcinoma jajnika. Također, prehrana bogata sojom povezuje se sa smanjenim
rizikom od epitelnih karcinoma jajnika. S druge strane, niske razine vitamina D mogu biti
povezane s povećanim rizikom od razvoja bolesti. Iako su potrebna dodatna istraživanja, ove
spoznaje pružaju smjernice za oblikovanje zdravijih prehrambenih obrazaca s ciljem očuvanja
zdravlja jajnika.

Može li se bolest spriječiti?
Za žene koje imaju naslijeđeni visoki rizik, postoji mogućnost:
• genetskog testiranja
• preventivne operacije uklanjanja jajnika i jajovoda
• korištenja oralnih kontraceptiva (koji smanjuju broj ovulacija i time i rizik bolesti)
Trudnoća i dojenje također su zaštitni čimbenici. Nažalost, još uvijek ne postoji siguran test za
rano otkrivanje bolesti kod žena koje nisu u rizičnoj skupini, pa je važno slušati tijelo i ne
zanemarivati ustrajne simptome. Bolest se često vrati nakon prve terapije, posebno kod
agresivnijih tipova tumora pri čemu se, kod povrata bolesti, koristi druga linija kemoterapije,
ciljani lijekovi te ponekad ponovno operativno liječenje.

Važan je multidisciplinarni pristup koji uključuje ginekologa-onkologa, nutricionista, psihologa i
druge stručnjake. Tijekom i nakon liječenja moguće su različite tjelesne i emocionalne posljedice,
poput ranog ulaska u menopauzu, umora, promjena u seksualnosti i plodnosti, ali i tjeskobe i
depresije. Zato je podrška obitelji i zdravstvenog tima ključna.
 

Zaključak
Karcinom jajnika je ozbiljna bolest koja zahtijeva brz i stručan pristup. Iako često nema jasne
simptome u početku, važno je slušati svoje tijelo i ne zanemarivati promjene. Rano
prepoznavanje simptoma, dostupnost genetskog savjetovanja te suradnja s timom stručnjaka
mogu značajno poboljšati šanse za uspjeh u liječenju. Edukacija žena, otvorena komunikacija s
liječnicima i emocionalna podrška ključni su dijelovi borbe protiv ove bolesti.

Izvor:
1. Cho, K. R., & Shih, I.eM. (2009). Ovarian cancer. Annual review of pathology, 4, 287–313.
2. Penny S. M. (2020). Ovarian Cancer: An Overview. Radiologic technology, 91(6), 561–575.
3. Jayson, G. C., Kohn, E. C., Kitchener, H. C., & Ledermann, J. A. (2014). Ovarian cancer. The
Lancet, 384(9951), 1376–1388.
4. Huang, X., Wang, X., Shang, J., et al. (2018). Association between dietary fiber intake and
risk of ovarian cancer: A meta-analysis of observational studies. Journal of International
Medical Research, 46(10), 3995–4005.