Može li prehrana s manje ugljikohidrata utjecati na ukupno preživljenje nakon raka dojke?

Nakon što se suoče s dijagnozom raka dojke, mnoge žene traže načine kako aktivno pridonijeti svom
oporavku i dugoročnom preživljavanju. Znanstvena istraživanja sve jasnije ukazuju na to da modifikacija
prehrambenih navika može biti iznimno učinkovit alat u tom procesu. Poseban fokus znanstvenika
usmjeren je na unos ugljikohidrata, budući da oni predstavljaju primarno gorivo koje tumorske stanice
koriste za svoj brzi rast i širenje. Dosadašnje analize velikih kohortnih studija sugeriraju da prehrana s
visokim glikemijskim opterećenjem nakon dijagnoze može značajno povećati rizik od smrtnosti, ne samo
od primarne bolesti već i od svih ostalih uzroka.

Opsežna istraživanja na medicinskim sestrama kao dokaz
Kako bi se dublje istražila ova povezanost, provedena je opsežna studija temeljena na podacima iz dva
velika američka istraživanja medicinskih sestara koja traju desetljećima. Analizirani su podaci više od
devet i pol tisuća žena s dijagnosticiranim invazivnim rakom dojke u stadijima od I do III. Istraživači su
pomno pratili njihovu prehranu kroz detaljne upitnike ispunjavane svakih nekoliko godina, fokusirajući
se na unos makronutrijenata i njihovo podrijetlo. Za potrebe studije, svaka je sudionica dobila ocjenu na
ljestvici od 0 do 30, pri čemu su više ocjene označavale prehranu s manje ugljikohidrata, a više proteina i
masti. Ovakav pristup omogućio je razlikovanje utjecaja ukupnog unosa ugljikohidrata od onog koji
dolazi isključivo iz biljnih ili životinjskih izvora.

Utjecaj izvora ugljikohidrata na ishod bolesti
Rezultati su potvrdili da nisu svi ugljikohidrati jednaki u kontekstu onkološke prognoze. Dok su
ugljikohidrati podrijetlom iz povrća pokazali zaštitni učinak i povezanost s manjim rizikom od ukupne
smrtnosti, visok unos voćnih sokova, zaslađenih napitaka i rafiniranih šećera djelovao je suprotno. Žene
koje su konzumirale velike količine takvih namirnica imale su znatno lošiju prognozu. Analiza je otkrila da
je ukupna prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata povezana s 18 posto manjim rizikom od smrti od bilo
kojeg uzroka, dok je rizik specifičan za rak dojke bio smanjen za 20 posto. Ovi nalazi sugeriraju da
strateško smanjenje rafiniranih šećera i sokova može biti ključan korak u poboljšanju zdravstvenog
statusa nakon dijagnoze.

Biljni naspram životinjskih izvora proteina i masti
Jedno od najvažnijih saznanja ove studije odnosi se na podrijetlo proteina i masti koji zamjenjuju
ugljikohidrate. Pokazalo se da prehrana bogata isključivo životinjskim proteinima i mastima, uz
minimalan unos ugljikohidrata, nije donijela značajne prednosti u preživljavanju. Nasuprot tome,
prehrana temeljena na biljnim proteinima i mastima pokazala se superiornom, smanjujući rizik od
ukupne smrtnosti za čak 27 posto. Čak i kada su u obzir uzeti faktori poput kvalitete prehrane prije same
dijagnoze, prednost biljnih izvora ostala je statistički značajna. Zanimljivo je da su ovi benefiti bili
najizraženiji kod žena koje nisu imale povijest dijabetesa, dok kod onih s dijabetesom takva korelacija
nije bila vidljiva.

Analiza specifičnih namirnica i rizika
Kada se dublje uđe u analizu pojedinih namirnica, riba se ističe kao iznimno koristan saveznik. Zamjena
samo tri posto energije iz ugljikohidrata ribljim proteinom rezultirala je smanjenjem rizika od smrti od
raka dojke za 17 posto, što se pripisuje protuupalnom djelovanju omega-3 masnih kiselina. S druge
strane, zamjena ugljikohidrata proteinima iz jaja donijela je zabrinjavajući rezultat – povećanje rizika od
smrti od raka dojke za 65 posto. Istraživači pretpostavljaju da visoka koncentracija kolesterola u jajima
može stimulirati gene odgovorne za migraciju tumorskih stanica. Također, zamjena ugljikohidrata
mononezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama biljnog podrijetla smanjila je rizik od ukupne
smrti, što potvrđuje važnost kvalitete masnoća u svakodnevnoj prehrani.

Mehanizmi djelovanja i praktična primjena rezultata
Biološka pozadina ovih nalaza krije se u utjecaju prehrane na inzulinski odgovor. Prehrana bogata
ugljikohidratima potiče lučenje inzulina, koji ne samo da omogućuje ulazak glukoze u stanice raka, već
služi i kao izravan stimulator rasta stanica dojke. Iako studija ne preporučuje ekstremne restrikcije poput
ketogene dijete, ona sugerira umjerenost koja se pokazala najuspješnijom. Žene s najboljim ishodima
unosile su oko 37 posto energije iz ugljikohidrata, 20 posto iz proteina te 38 posto iz masti. To je
značajan odmak od uobičajene prehrane gdje ugljikohidrati dominiraju s više od 55 posto energetskog
unosa.
Možemo zaključiti da bi žene preživjele od raka dojke mogle imati značajne koristi od ograničavanja
unosa rafiniranih šećera i sokova te povećanja udjela kvalitetnih biljnih proteina, masti i ribe u svojoj
prehrani, čime se stvara nepovoljnije okruženje za razvoj bolesti.

Literatura:

• Farvid MS, Spence ND, Rosner BA, Barnett JB, Holmes MD. Associations of low-carbohydrate
  diets with breast cancer survival. Cancer. 2023;129(17):2694-2704.
• Thomson CA, Stopeck AT, Bea JW, Cussler E, Nardi E, Frey G, Thompson PA. Changes in body
  weight and metabolic indexes in overweight breast cancer survivors enrolled in a randomized
  trial of low-fat vs. reduced carbohydrate diets. Nutr Cancer. 2010;62(8):1142-52.
• Thomson CA. Diet and breast cancer: understanding risks and benefits. Nutr Clin Pract. 2012
  Oct;27(5):636-50.
• Goodwin PJ, Ennis M, Pritchard KI, Koo J, Trudeau ME, Hood N. Diet and breast cancer: evidence
  that extremes in diet are associated with poor survival. J Clin Oncol. 2003 Jul 1;21(13):2500-7.