Otkrijte unosite li dovoljno prehrambenih vlakana

Koliko mi je prehrambenih vlakana potrebno?

Aktualne prehrambene smjernice ističu da prikladan dnevni unos prehrambenih vlakana iznosi 14 g/1000 kcal. Općenito, prosječan unos vlakana trebao bi iznositi od 25 do 35 g na dan; poželjno je da to bude mješavina topljivih i netopljivih vlakana. Jednostavan način za postizanje preporučenog unosa krije se u ovoj jednadžbi:

3 serviranja voća i povrća + 1 serviranje mahunarka + 3 serviranja cjelovitih žitarica = 30 grama prehrambenih vlakana

To, dakako, nije jedini način unosa preporučene količine vlakana jer danas postoje i nadomjesci poput psilijuma, mekinja i različitih sjemenka, kao što su chia, lan i konoplja, koje su koncentrirani izvor vlakana. U određenim se situacijama preporučuje uzimanje vlakana preko enteralnih pripravaka s dodanim vlaknima.

Kako prehrambena vlakna mogu utjecati na razvoj kroničnih bolesti?

Hrana bogata prehrambenim vlaknima preporučuje se svim dobnim skupinama – od djece, trudnica, osoba starije dobi, ali i zdravoj odrasloj populaciji. Osim toga, ovakva hrana dovodi se u vezu sa sniženim rizikom od razvoja koronarne bolesti srca, moždanog udara, hipertenzije, dijabetesa, pretilosti te nekih gastrointestinalnih bolesti i poremećaja.

Blagotvorni učinci prehrambenih vlakana na ljudsko zdravlje raznovrsni su. Njihov povećan unos poboljšava profil lipida u serumu, snižava krvni tlak, olakšava kontrolu glukoze u dijabetičara, potiče redovito pražnjenje crijeva, pomaže gubitak suvišnih kilograma, a vjeruje se i da poboljšava rad imunosnog sustava.

Kod kojih se bolesti i stanja posebno preporučuju namirnice bogate prehrambenim vlaknima?

Unos hrane bogate vlaknima preporučuje se pri nizu poremećaja probavnog sustava uključujući GERB, čir na dvanaesniku, sindrom iritabilnog crijeva, divertikulozu, zatvor i hemoroide. Iako se argumenti uglavnom temelje na teorijskim i epidemiološkim spoznajama te manjim kliničkim istraživanjima, preporučljivo je osigurati prikladan unos vlakana radi prevencije i terapije tih specifičnih bolesti i poremećaja. Unos topljivih prebiotičkih vlakana (npr., fruktooligosaharida) također pokazuje potencijal za terapiju upalnih zbivanja u crijevu.

Povoljan utjecaj prehrambenih vlakana na razinu glukoze u krvi

Brojne su epidemiološke studije koje pokazuju da je veći unos prehrambenih vlakana povezan sa znatnim smanjenjem učestalosti razvoja dijabetesa. Mnoge studije također jasno pokazuju da je povećan unos prehrambenih vlakana u bolesnika s dijabetesom tipa 1 i tipa 2 povezan s poboljšanom kontrolom glikemije i smanjenom uporabom oralnih antidijabetika te inzulina. S druge strane, povećan unos vlakana povoljno utječe na serumske lipoproteine i krvni tlak te pomaže pri regulaciji tjelesne mase u dijabetičara. Nadalje, budući da vlakna pozitivno djeluju na regulaciju tjelesne mase, navodi se da „treba razmotriti povećan unos hrane bogate vlaknima ili dodataka prehrani koji sadržavaju vlakna”.

Zaključak

Hrana bogata prehrambenim vlaknima preporučuje se svim dobnim skupinama – od djece, trudnica, osoba starije dobi, ali i zdravoj odrasloj populaciji. Blagotvorni učinci prehrambenih vlakana na ljudsko zdravlje raznovrsni su. Njihov povećan unos poboljšava profil lipida u serumu, snižava krvni tlak, olakšava kontrolu glukoze u dijabetičara, potiče redovito pražnjenje crijeva, pomaže gubitak suvišnih kilograma, a vjeruje se i da poboljšava rad imunosnog sustava.

Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.