Prehrambena vlakna i zašto su bitna za očuvanje vašeg zdravlja?

Još je Hipokrat primijetio da određena hrana biljnog podrijetla (voće, povrće, mekinje) rezultira mekanom stolicom. Prikladan unos prehrambenih vlakana neizostavan je dio kvalitetne prehrane koja pomaže postizanju optimalnog zdravlja, štiti od brojnih bolesti i sprječava njihov nastanak.

Što su prehrambena vlakna?

Tradicionalno su prehrambena vlakna definirana kao dijelovi namirnica biljnog podrijetla koje probavni sustav čovjeka ne može probaviti. Takvu su definiciju zadovoljavali polisaharidi i lignin; međutim, u svjetlu mnogih novih saznanja o fiziologiji i učincima vlakana, definicija je proširena da bi uključila fruktooligosaharide (FOS) i galaktooligosaharide (GOS) poput inzulina te rezistentni škrob.

Vrste prehrambenih vlakana

Pojednostavnjeno, dvije su vrste prehrambenih vlakana: vlakna koja su topljiva u vodi i netopljiva vlakna. Topljiva vlakna (pektin), kakva nalazimo u voću i povrću, u procesu se probave otapaju stvarajući viskoznu masu koja štiti cjelokupan probavni sustav od apsorpcije različitih supstancija. Netopljiva vlakna (celuloza, hemiceluloza i lignin, čiji su odličan izvor pšenica, mekinje, grah i soja), s druge strane, prolaze probavnim sustavom gotovo nepromijenjena, ali zato imaju sposobnost apsorpcije vode, čime pripomažu redovito pražnjenje crijeva. Ovakvo „čišćenje“ sprječava dulje zadržavanje nekih toksičnih supstancija u organizmu, štiteći ga pritom od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja. Neke tvari iz ove skupine (npr., fruktooligosaharide i galaktooligosaharide) danas svrstavamo u prebiotike, specifičnu vrstu biološki aktivnih spojeva. Interakcijom probiotika (živih mikroorganizama) i prebiotika dolazi do brojnih povoljnih djelovanja u organizmu, a jedno od važnijih jest sinteza kratkolančanih masnih kiselina koje su osnovni energetski supstrat za stanice debelog crijeva (kolonocite)

Koliko mi je prehrambenih vlakana potrebno?

Aktualne prehrambene smjernice ističu da prikladan dnevni unos prehrambenih vlakana iznosi 14 g/1000 kcal. Općenito, prosječan unos vlakana trebao bi iznositi od 25 do 35 g na dan i poželjno je da to bude mješavina topljivih i netopljivih vlakana.

Hrana bogata prehrambenim vlaknima blagotvorno djeluje na brojne organske sustave

Hrana koja obiluje prehrambenim vlaknima dovodi se u vezu sa sniženim rizikom od razvoja koronarne bolesti srca, moždanog udara, hipertenzije, dijabetesa, pretilosti i nekih gastrointestinalnih bolesti i poremećaja. Nadalje, povećan unos prehrambenih vlakana poboljšava profil lipida u serumu, snižava krvni tlak, olakšava kontrolu glukoze u dijabetičara, potiče redovito pražnjenje crijeva, pomaže gubitak suvišnih kilograma, a vjeruje se i da poboljšava rad imunosnog sustava. Imajući na umu svestrane blagotvorne učinke prehrambenih vlakana na ljudsko zdravlje, sasvim je jasno da ona (a to je i službeno stajalište relevantne institucije – American Dietetic Association) imaju važnu ulogu u prevenciji nastanka bolesti, ali i da trebaju biti nuždan sastojak pri medicinskoj nutritivnoj terapiji. U tom se kontekstu posebice ističe povoljan učinak vlakana na dijabetes te bolesti i poremećaje probavnog sustava.

Zaključak

Prehrambena vlakna dijelovi su namirnica biljnog podrijetla koje probavni sustav čovjeka ne može probaviti, uključujući fruktooligosaharide (FOS) i galaktooligosaharide (GOS) poput inzulina te rezistentni škrob. Dvije su vrste prehrambenih vlakana: ona koja su topljiva u vodi i netopljiva vlakna. Hrana bogata prehrambenim vlaknima blagotvorno djeluje na brojne organske sustave, stoga se preporučuje svakog dana unijeti 25 – 35 g prehrambenih vlakana.

Ako želite, možete prijeći na sljedeću kategoriju članaka ili pomoću kalkulatora provjeriti jeste li u riziku od pothranjenosti.